Hrvatski pravni sustav

1.1. NOSILAC NASTAVNOG PREDMETA: Ivan Padjen, redoviti profesor prava
1.2. SURADNJA U NASTAVI, NAR. SEMINARU: Nikola Opatić, sudac županijskog suda

2.SEMESTAR U KOJEMU ĆE SE IZVODITI NASTAVA: zimski i ljetni 2006.-07.

3.ZNAČAJ NASTAVNOG PREDMETA: Hcore preddiplomskog studija politologije (područja: hrvatska politika i političke institucije; kao dvosemestralan 2004.-05. ima sadržaje uvoda u poredbeno pravo te je neposredno relevantan za područja komparativne politike). Izboran nastavni predmet preddiplomskog studija novinarstva. Prerekvizit: jedan od pravnih predmeta ("Teorija prava s javnim pravom" ili bilo koji drugi sveučilišni nastavni predmet iz prava). Predmet može  upisati bilo koji student Sveučilišta u Zagrebu, a može biti posebno zanimljiv i koristan studentima sociologije, povijesti XX.stoljeća i sl. (Predmet je postupno razvijen iz istoimenoga dvosemestralnog predmeta, koji se izvodi na FPZ od 2001.-02., a u ovoj proširen je temama seminarskih radova; od 2005.-06. trebao bi se izvoditi kao jednostralan predmet, s nešto skraćenim sadržajem, bez uvoda u poredbeno pravo i sa skraćenim pregledom razvoja hrvatskog prava).

4. OPIS NASTAVNOG PREDMETA:

4.1. Svrha, važnost i sadržaji.
Svrha je ovog predmeta trojaka. Prva je da pruži studentima politologije i novinarstva (ev. sociologije i povijesti XX.stoljeća itsl.) pogled na hrvatski pravni sustav u cjelini, zato da bi mogli razumjeti u kojoj je mjeri središnji problem njihovog stručnog bavljenja (politika, mediji, društvo, itsl.) međuovisan s hrvatskim pravnim sustavom, kao relativno zatvorenim skupom mjerila djelovanja koja imaju svoj glavni izvor u zakonima a provode se putem uprave i, u sve većoj mjeri, putem sudova. Druga je svrha ovoga nastavnog predmeta da omogući studentima - naročito budućim politolozima - da nauče tražiti i nadzirati usluge profesionalnih pravnika u izradi i provedbi policy projekata kakav je stvarnje institucije, npr. ustanove ili udruge, koja se sastoji od uspostave diobene pravednosti nizom akata: planom, programom, satutom, pravilnicima, složenim ugovorima o suradnji s drugim institucijama itd. Treća je svrha, koja je sama po sebi opravdava nastavu ovoga nastavnog predmeta, da studenti nauče rješavati vlastite svakodnevne pravne probleme. Radi te svrhe, nastava je usmjerena na zaključivanje jednostavnih ugovora i sudjelovanje u jednostavnima upravnim postupcima, tj. na stjecanje znanja i vještina koje je moguće svladati bez cjelovite stručne pravne naobrazbe (usredotočene na pravosuđe), no ponovno zato da, kad je to potrebno, znaju tražiti i nadzirati usluge profesionalnih pravnika.
Hrvatski pravni sustav je shvaćen kao trodimenzionalan, tj. kao skup pravnih mjerila (normi, načela, vrijednosti) koja imaju iste, odnosno sukladne temeljne vrijednosti i načela (počev s ustavnima, kao što su jednakost i vladavina prava, i općima pravnim, kao što su autonomija i dobra vjera); i/ili  isti izvor, odnosno povezan skup izvora (zakonskih, upravnih, privatnih, socijalnih, sudskih i sl.) koji važe za određene subjekte u određenom vremenu i prostoru; i/ili iste, odnosno sukladne društvene učinke ili društvene funkcije (npr.uspostavu socijalnog tržišta, pluralističke demokracije i sl.).
Prvu je dimenziju relativno lako prikazati, upoznavanjem s vrijednostima i načelima glavnih pravnih grana. No, nabrajanje svih takvih  mjerila bilo bi suviše apstraktno.  Stoga su u žarištu ovog predmeta vrijednosti i načela građanskog prava, uključiv mjerila unutrašnje diobe građanskog prava, s osobitim obzirom na njihova javnopravna ograničenja, uglavnom ustavna i zakonska, a dijelom i upravna. Tako se ostale grane hrvatskoga pravnog sustava prikazuju u razlici spram građanskoga (nar.2.-8. susret)
Početni dio druge dimenzije studentima također je relativno lako predočiti upoznavanjem s izvorima hrvatskog prava (nar.5.-6. i 29.susret). Cjelovito izučavanje važenja tih izvora za određene osobe u određenom prostoru i vremenu ne pružaju niti pravni studiji (u kojima se posebno izučava važenje privatnog prava, u predmetu "Međunarodno privatno pravo" te važenje krivičnog prava i međunarodnog prava). Stoga se u ovom predmetu važenje izvora izučava samo u izbornom seminarskom radu.
Da bi se uočila treća dimenzija, tj društveni učinci i društvene funkcije hrvatskog prava, koja je najapstraktnija i stoga najsloženija, ovaj je nastavni predmet  u pravilu je zaokupljen sa četiri tipa problema, od kojih je svaki očito sustavan, tj. zasijeca u pravni sustav u cjelini, no takav da ga upravo studenti politologije i novinarstva (te ev.sociologije i povijesti), koji imaju relativno mala predznanja prava, mogu razabrati. Mogu zbog toga što im svaki od tih problema omogućava da se oslone, s jedne strane, na ona svoja svakodnevna znanja i iskustva po kojima su najbliži pravnicima i, s druge, na svoja već nemala znanja uže politologijskih te ekonomskih i sociologijskih disciplina.
Prvi tip je složen zajednički projekt sa zanimljivom ali dosežnom svrhom koja  može biti i dosegnuta samo  djelovanjem u nekoliko pravnih grana, npr. uspostava institucije u kojoj bi diplomirani politolozi i novinari mogli raditi u svojoj struci, kao što je novinska kuća ili radio stanica ili istraživački centar za politička ili medijska istraživanja ili škola za političko obrazovanje ili osposobljavanje u odnosima s javnošću.
Drugi je tip problema konkretizacija prava, tj. poduzimanje pravnih radnji i akata potrebnih za uspostavu institucije, u rasponu od od traženja uvjeta za osnivanje institucije i izrade akata o njezinom djelovanju do nalaženja poslovnog prostora i računalne opreme na tržištu te provjere podataka za prostor u katastru zemljišta, državnom arhivu, zemljišnoknjižnom sudu i poreskoj upravi, ali i vodovodu, plinari itd. i  brige za autorska prava opreme (nar. 7.Dodatak, priprava u 5.-17. i 26.-28.susret)
Treći je tip koncentracija na odnos privatne autonomije i javnih ograničenja u četiri ključna instituta: valjanost volje i očitovanja u zaključivanju ugovora ili drugoga pravnog posla; valjanost pravnog naslova u stjecanju nekretnine i drugih apsolutnih prava, nar. autorskih na računalnim podacima; ugovornu i izvanugovornu odgovornost za zaključeni posao; javnopravna ograničenja obavljanja djelatnosti, nar. zaštita potrošača i tržišnog natjecanja te drugih ograničenja koja nameće kandidatura RH za članstvo u EU. (nar.9.-19. i 26.-29.susret).
Četvrti je tip problema odnos sinhronijske i dijahronijske strukture hrvatskog pravnog sustava. U tu svrhu se na samom kraju izvedbe nastave, nakon što su već upoznali neke nosive sastojke hrvatskoga građanskog i upravnog prava, studenti upoznaju s razvojnim tendencijama tih istih sastojaka, i to sažeto u razdoblju 1848.-1973., podrobnije  u razdbolju 1974.-2004., tj. promjene društvenog vlasništva u privatno te dogovorne ekonomije u tržišnu, i letimično s  pravnim zadacima koje Hrvatskoj nameće kandidatura za članstvo u Evropskoj Uniji (vidi nar.22.-25. susret).
Današnji dodiplomski studiji političkih znanosti nerijetko sadrže pregled nacionalnoga pravnog sustava. U SAD npr. University of California at Berkley, nudi "The American Legal System", POL SCI 150, 2003-2004. U Italiji student političkih znanosti dobiti će takav pregled ako u I.g. studija uz obvezatni predmet "Institucije javnog prava" upiše i izborni predmet "Institucije privatnog prava" (v. npr. Universita di studi Bologna, Facolta di Scienze politiche, 2003-2004). U Francuskoj, Institute d'Etudes politiques de Paris, ima dvije inačice preddiplomskog studija, od kojih dvogodišnju može upisati samo osoba koja je završila barem godinu dana visokoškolskog studija i položila ispit iz jednoga od izbornih predmeta, a taj izborni predmet može biti i pravo, tj. analiza većeg ili manjeg dijela nacionalnoga pravnog sustava.

4.2.Studijska literatura

  1. Obvezatna ispitna liteartura (kratica: OIL):
  2. Ivan Padjen, Pristup teoriji prava: pravni sistem (2002), kratica: Padjen 2002 (sadržaj: tč.5.1.Pojam pravnog sistema, str.28; tč.5.2.Upotreba izraza ius civile i ius gentium, str.29-33; tč.5.3.Upotreba izraza ius civile i ius publicum, str.33; tč.5.4.Javno i privatno pravo: teorijskopravna analiza, str.1-20; tč.5.5.sistematika/dioba građanskog/ privatnog prava, str.1-6; tč.5.6.2.2.Vrste odgovornosti u suvremenim pravnim sistemima, str.31-35; 5.6.2.3.Kontinentalnoevropske teorije o uzročnosti u pravu, str.35-37; tč.5.7.Temeljni pojmovi privatnog prava: 5.7.3.Pravni objekt, str.7-11; 5.7.4.Imovina, str.12-16.)  <ukupno oko 50 str.>.
  3. Pavao Rastovčan, Trgovačka društva (Zagreb: Školska knjiga, 1958), sažeo I. Padjen, rukopis str.1-8.; kratica Rastovčan 1958 <8 str.>.
  4. Jakša Barbić, Pravo društava, knj.1.: Opći dio (Zagreb: Organizator, 1999), kratica Barbić 1999; dio II., gl.2. "Podjela društava", str.127-132 <6 str>.
  5. Ivan Padjen, Pravni subjekti: pregled (2006), kratica Padjen 2006; <oko 50 str.>.
  6. Petar Klarić i Martin Vedriš, Građansko pravo; opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, 9. izd. (Zagreb: Narodne novine, 2006), kratica: Klarić 2006; gl.I.-III, str.3-32; gI.V.tč.1, str.62; gI.V.tč.6, str.67; gI.VI.-VII., str.71-185 /148str./;  gI.IX.-XI., str.189-303; .XII.str.304-315; gI.XIII.A.tč.1.-2, str.316-321; gI.XIII.A.tč.3.a-b, str.323-325; gI.XIII.B.tč.1-2, str.335-339; gI.XIII.C.tč.1-2, str.361-362; gI.XIII.D.tč.1, str.367; /135 str./  gI.XIV.-XXI., str.377-489, gI.XXII.A..tč.1.-4., str.493-500; gI.XXIII.A.tč.1.-7., str.515-519; gI.XXIII.BB-C.tč.6, str.521-533; gI.XXIV.A, str.537-539; gI.XXV., str.568-577; /150 str./ gI.XXVI.-XXVII., str.581-643.; gl.XXVIII.-XXXI.str.644-658 /75 str./; ili odgovarajući sadržaji od 5.izd. (Zagreb: Narodne Novine, 2001) nadalje <ukupno oko 470 str.>
  7. Željko Horvatić i Petar Novoselec, Kazneno pravo, 2.izd.(Zagreb: MUP, 2001), kratica Horvatić 2001; dio III. gl.I."Pojam kaznenog djela", str.155-161; dio III. gl.II. "Radnja", str.155-170; dio III. gl.V. "Krivnja", str.252-315. <ukupno oko 90 str.>
  8. Ivo Borković, Upravno pravo, 7.izd. (Zagreb: Informator, 2002), kratica: Borković 2002; gl.I.str.3-40; gI.III., str.58-65-; gI.V., str.82-111. <ukupno oko 60 str.>
  9. Branko Smerdel I Smiljko Sokol, Ustavno pravo (Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006), kratica Smerdel 2006; gl.1., str.1-43. <43 str.>

(2) Izborna ispitna literatura (kratica: IIL):
(a) F.H. Lawson, VIII."Comparative Conclusion" in International Encyclopedia of Comparative Law, vol.VI Property and Trust, ch. 2."Structural Variations of Property Law (1972)", str.137-141.; skraćeno Lawson 1972.
(b) Arthur von Mehren,.I."Introduction" and II. "The Social and Economic Order and Contract", in International Encyclopedia of Comparative Law (1972), vol.VII Contracts in General, "A General View of Contract", str.1-.23; skraćeno v.Mehren 1972.
(c) M. Usem and G. Davis, "Stockholders' Ownership and Control", in International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences, vol.22 (Amsterdam: Elsevier, 2001), 15133-15137; skrećeno Usem 2001.
(d) Bojan Zabel, Tržno pravo: Teorija in praksa pravnega urejanja trga (Ljubljana: Gospodarski vestrnik, 1999), 1.pogl. "Tržno pravo v pravnem sistemu", str.47-64. Zabel 1999.
(3) Obvezatna seminarska literatura za određene teme navedena je u tč.6. ovog programa (6.Tjedni raspored) uz naslove tema (kratica: OSL). Naslovima obvezatne seminarske literature treba dodati i obvezatnu te izbornu ispitnu literaturu u dijelu koji se odnosi na temu.
(4) Izborna seminarska literatura (kratica: ISL), za produbljenu obradu teme, navedena je, u pravilu, samo uz teme koje su teorijski naročito poticajne.
(5) Pomoćna seminarska literatura:
(a) Ivan Padjen, Upute za izradu studentskih radova, 11 str.
(b) Tehnološko ekonomski biro, ING-Registar , sastoji se od godišnjeg registra, s dopunama, svih propisa te najvažnijih stručnih članaka o propisima i najvažnijih sudskih presuda koje provode propise te od godišnjeg registra, s dopunama svih važnijih presuda).
(c) Narodne novine (također www.nn.hr).
(d) Vrhovni sud Republike Hrvatske, Izbor odluka (također  www.vsrh.hr)
(e) Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Crolist. (također www.nsk.hr)
(5) Dostupnost studijske literature:

  1. Ivan Padjen, Hrvatski pravni sustav: nastavni materijali (2005-2006), sadrži tekstove navedene u tč.4.2.1.a)-c) +  tč.4.2.2.a)-d) + tč.4.5.a). Nekoliko primjeraka je raspoloživo u Biblioteci FPZ za kratkoričnu posudbu radi izrade preslika.
  2. tekst naveden u tč.4.2.1.d), tj. Padjen 2006; bit će raspoloživo radi preslika na nastavi i/ili u Biblioteci FPZ od 25.listopada 2006.
  3. Preporuča se da svaki student nabavi vlastiti primjerak knjige Klarić-Vedriš, Građansko pravo, tj. tč.4.2.1.e).
  4. Važniji izvori za izradu seminarskih radova i podnesaka: Knjižnica časopisa Pravnog fakulteta Sveučilišta Narodne novine u Zagrebu, Trg maršala Tita 3 /prizemlje desno, ima ING-Registar i Narodne novine na otvorenoj polici. Nacionalna i sveučilišna knjižnica, III.kat,  ima na otvorenoj polici najvažniju pravnu literaturu, uključiv tekstove u tč.4.2.1.f)-g), tj. Horvatić 2001 i Borković 2002.
  5. Biblioteka FPZ prima Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu te istovrsne časopise drugih hrvatskih pravnih fakulteta; ostali časopisi u NSK

5. STUDIJSKE OBVEZE

(1) Student ima mogućnost da udovolji studijskim obvezama iz nastavnog predmeta "Hrvatski pravni sustav", uključiv polaganje ispita, na jedan od slijedeća dva načina:
(1.1) Aktivno sudjeluje u nastavi predmeta, što uključuje:
a) prisutan je na najmanje 4/5, tj. 104 od 120 (vjerojatno 86 od 108) sati nastave;
b) zadovolji u usmenim provjerama, u kojima nastavnik tijekom svakoga nastavnog susreta i/ili svakog sata nastave provjerava da li su studenti savladali obvezatnu ispitnu literaturu koja se obrađuje u tom satu (oko 10 str. knjižnog teksta po školskom satu nastave u kojima se obrađuje obvezatna ispitna literatura); te provjerava da li su studenti koji su bili odsutni s nekoga ranijeg sata nastave savladali literaturu obrađenu za vrijeme njihove odsutnosti (nastavnik ocjenjuje, u pravilu, svaki studentski odgovor na pitanje i svaki veći studentski komentar te ga bilježi u svoj dnevnik rada; svaku ocjenu prije upisa u dnevnik objavljuje; bilo koji student može prigovoriti ocjeni prije nego je upisana; PRIGOVOR ILI KOMENTAR OCJENE USMENE PROVJERE NAKON ŠTO JE UPISANA DRŽI SE TEŠKOM POVREDOM REDA U NASTAVI I POVLAČI ISKLJUČENJE IZ AKTIVNOG SUDJELOVANJA U NASTAVI TE PONIŠTENJEM SVIH PREKRŠITELJEVIH OCJENA);
c) izradi seminarski podnesak od 2 stranice o nekome od izvora hrvatskog prava koji odredi nastavnik, umnoži podnesak za svakog sudionika seminara i usmeno ga izloži u 5 minuta (za 2.susret)
d) izradi nekoliko seminarskih podnesaka o razvoju hrvatskoga pravnog sustava na teme koje mu odredi nastavnik,  svaki podnesak umnoži za svakog sudionika seminara i usmeno ga izloži (za 12.-14.susret; pobliže o naslovima podnesaka u dodatku ovom programu).
e) izradi i izloži seminarski rad o nekoj od seminarskih tema predviđenih ovim programom u skladu s Uputama za izradu studentskih radova  (opseg 8-16 autorskih kartica, tj.14-28.000 znakovnih mjesta), sa sažetkom (1 list, tj.2 gusto tipkane stranice) i rad do zadanog roka (17. susret, 21.III.2006.) podnese nastavniku na pregled i u roku predviđenom tjednim rasporedom (dolje) obrani (svakom sudioniku seminara dade kopiju sažetka te, ako je pozvan od nastavnika, usmeno u vrijeme određeno od nastavnika, koje ne može biti kraže od 5 niti duže od 20 minuta, izloži najvažniji dio, tj. oko 50% rada, i,  nakon oko 2-5 minuta rasprave, u 2-5 minuta odgovori na pitanja i primjedbe ili, ako to nastavnik zahtijeva, izloži samo dio rada i komentira rad drugog studenta na istu temu);
f) položi pisani predispit iz obvezatne ispitne i seminarske literature 1.-10.  susreta (uz upotrebu obvezatne seminarske dokumentacije za 5.-6.susret, tj. dokumentacije o izborima prava, a b ez mogućnosti upotrebe druge studijske literature ili drugih pomagala);
g) nakon što je ispunio sve obveze pod a-f, položi pisani obvezatni ispit iz svog gradiva 1.-20.susreta, uključiv svu obvezatnu ispitnu literaturu, u kojemu na temelju sve obvezatne ispitne literature, te uz pomoć te ili bilo koje druge literature (tzv. open book exam),  riješi  složen hipotetički problem sličan onima koji se rješavaju u sudskoj praksi (samo jednom, u prvome ispitnom roku po završetku nastave iz predmeta; ako ne uspije, ponavlja pod uvjetima iz tč.1.1);
h) položi pisani izborni ispit iz izborne literature  (bez mogućnosti da se tijekom izrade izbornog ispita služi studijskom literaturom ili drugim pomagalima);
i) umjesto seminarskog rada, te uz posebno odobrenje nastavnika, izvede projektni zadatak u okviru seminarskog projekta (vidi tč.7.), također u skladu s Uputama za izradu seminarskih radova te ga preda na 10.susretu, ispravi i dopuni u skladu sa zahtjevima nastavnika i obrani na 15.susretu (u ostalim pogledima vrijede mutatis mutandis  odredbe tč.e).
(1.2) U mjeri u kojoj to dopuštaju opća pravila studija ne sudjeluje u nastavi predmeta te:
a) položi ispit (isključivo usmeni) iz predmeta iz obvezatne ispitne litearature u cijelosti (bez mogućnosti da se njom služi tijekom ispita) u nekom od ispitnih rokova nakon završetka nastave iz predmeta; i
b) u mjeri  u kojoj to zahtijevaju opća pravila studija sudjeluje u nastavi predmeta te izradi seminarski rad propisan u tč.5.1.1.e.
(1.3) Nastavnik može u svakom trenutku isključiti iz aktivnog sudjeluja u nastavi studenta koji ne izvršava u zadovoljavajućoj mjeri obveze uključene u taj način rada.
(2) Student dobiva konačnu, tj. ispitnu ocjenu iz predmeta (onu koja se upisuje u prijavnicu, imenik i indeks te u ispis ocjena uz diplomu):
(a) ako je udovoljio studijskim obvezama na način iz tč.1.1, jednaku zbroju slijedećih ocjena umnoženih odgovarajućim koeficijentom (u zagradi): usmene provjere savladavanja obvezatne ispitne literature tijekom nastave (0,2-0,3); seminarski podnesci (0,1-0,2); seminarski rad  (0,2-0,3); predispit (0,1-0,2); ispit (0,3-0,4); izborni ispit (0,1).
(b) ako je udovoljio studijskim obvezama na način iz tč.1.2, jednaku ocjeni iz ispita, s tim što ta ocjena uključuje i ocjenu ev. seminarskog rada; redoviti student koji udovolji studijskim obvezama na način iz tč.1.2. može dobiti ocjenu iz ispita najviše "dobar" (3).

6. TJEDNI RASPORED (nastavni susreti održavaju se srijedom od točno 16,30 do točno 20,00 sati, sa stankama od 17,30 do 17,45 i od 18,45 do 19,00 sati; na svakom satu evidentira se prisutnost svakog studenta; izostanask sa sata duži od 15 minuta računa se kao izostanak s punog sata; unaprijed se, bez poebnog pitanja, odbija molba bilo kojeg studenta da povremeno ili stalno izostaje s dijela nastave).

1.susret: (11.X.2006.) upute za rad, nar. za izradu seminarskih radova; uvod
01.Evidencija studenata; 02.Izvedbeni program predmeta: objašnjenja; 0.3.Upute za izradu studentskih radova: objašnjenja (svakom studentu "Hrvatskoga pravnog sistema" preporuča se da se u svrhu savladavanja Uputa uključi u seminar iz "Uvoda u pravo" utorkom od 13,30 do 15,00 sati ili seminar "Uvoda u javno pravo" utorkom od 16,30 do 18,00 sati 17., 24. i 31. listopada 2006. u dvorani "A". 1.Sastav hrvatskoga pravnog sustava: 1.1.Pojam pravnog sustava: 1.1.1.po izvorima; 1.1.2.po vrijednostima i načelima; 1.2.3.po učincima i funkcijama. 1.2.Upotreba izraza ius civile i ius gentium; 1.2.1.Razdoblja rimske pravne povijesti; 1.2.2.Civis romanus i peregrini; 1.2.3. Ius civile, ius gentium i ius fetiale u Rimu; 1.2.4.Ius civile i ius gentium u Bizantu; 1.2.5.Ius civile i ius gentium u srednjem vijeku; 1.3.Upotreba izraza ius civile i ius publicum. 1.3.Upotreba izraza ius civile i ius publicum;1.4.Razlika javnog i privatnog prava: 1.4.1.Rimsko naslijeđe; 1.4.2.Francusko i Njemačko pravo; 1.4.3. Teorije, prigovori, kritika: (a) teorija vlasti; (b) teorija subordinacije; (d) teorija strogog prava; (e) teorija interesa.OIL: a) Padjen 2002: tč.5.1., tč.5.4.1.-5.4.3.

2.susret (18.X.2006.): unutrašnja dioba hrvatskoga pravnog sustava
1.Sastav hrvatskoga pravnog sustava: 1.4.4.Rekonstrukcija razlike javnog i privatnog prava: (a) Diobena i poravnavajuća pravednost; (b) javnopravni i privatnopravni akti; (c) pravni akti i pravni subjekti; (d) rasuđivanje (teleologijsko i deontologijsko; vrijednosti i norme; mjerila rasuđivanja i pravni akti; dva ćudoređa; država i društvo; podrijetlo i primjenjivost razlike); 1.4.5.Razlika u hrvatskome pravnom sustavu. 1.5..Odnosi krivične, građanske, stegovne i političke odgovornosti kao mjerila sistematizacije prava. Nastavak uvoda u predmet: 0.4.Razdioba seminarskih zadataka. OIL: a) Padjen 2002: tč.5.4.4.; tč.5.6.

3.susret (25.X.2006.): unutrašnja dioba hrvatkoga pravnog sustava
1.6.Sistematika/dioba građanskog/privatnog prava: 1.6.1.Instituciona sistematika; 1.6.2.Jusnaturalistička sistematika; 1.6.3.Pandektistička sistematika. 1.7.Sistematika građanskog prava u hrvatskim zakonima i u hrvatskoj doktrini. 1.8.Odnos građanskog prava spram obiteljskog, trgovačkog, radnog, upravnog, financijskog i ustavnog prava. OIL: a) Padjen 2002:  tč.5.5, tč.5.6.2.2.; b) Klarić 2006: gl.I., str.3-15; gl.II.16-23; c) Borković 2002: gl.III., str.58-61; : gl.V., str.89-111; d) Smerdel: 2006: gl.1.tč.1., str.1-10;  gl.I.tč.2.-3., str.11-43.

4.-6.susret (8.,15., 22.XI.2006.): izvori hrvatskog prava
2.Važniji opći pravni akti, postupci njihvog stvaranja i izvori hrvatskog prava: 2.1.Sustav izvora prava stvorenih od Republike Hrvatske i njezinih pravnih subjekata: 2.1.01.Ustav. 2.1.02.Ustavni zakoni. 2.1.03.Zakoni. 2.1.04.Uredbe koje donosi Predsjednik Republike. 2.1.05.Uredbe koje donosi Vlada RH. 2.1.06.Opći akti organa državne uprave. 2.1.07.Opći akti organa lokalne i regionalne samouprave. 2.1.08.Referendumi (državni, lokalni). 2.1.09.Opći unutrašnji pravni akti ustanova koja vrše javna ovlaštenja (na primjeru fakulteta). 2.1.10.Kolektivni ugovori. 2.1.11.Običaji (ustavni, upravni, građanski, poslovni), uzance i moral kao izvori hrvatskog prava. 2.1.12.Pravna shvaćanja sudova; 2.1.13.Pravni akti Ustavnog suda. 2.2.Odnos novog i naslijeđenog u Hrvatskome pravnom sustavu: 2.2.01.Važenje propisa donesenih prije osamostaljenja RH. 2.3.Odnos međunarodnog prava i hrvatskog prava: 2.3.01.Međunarodni ugovori.
OSD = obvezatna seminarska dokumentacija (svaki student treba sam naći izmjene i dopune propisa koji slijede!):
a) Ustav RH, pročišćeni tekst, NN 41/01, gl.III.1. čl.14-20; gl.IV.1. čl.80-92, čl.93, gl.III.2. čl.93,. čl.97-102; gl.III.3. čl.107, čl.112;. gl.III.4. čl.117, čl.118.st.1; gl.III.5. čl.124; gl.III.5. čl.128130; gl.VI.čl.135-137; gl.VII.-IX.čl.138-147;
b) Poslovnik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, pročišćeni tekst, gl.IX. "Akti Zastupničkog doma", čl.122.-183.; NN 9/01.
c) Poslovnik Hvatskog sabora (pročišćeni tekst), NN6/02, 91/03,
d) Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, NN 28/96.?
e) Zakon o referendumu i dugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljenju državne vlasti i loalne i podučne (regionalne samouprave, NN33/96, 92/01.
f) Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (pročišćeni tekst) NN 49/02.
g) Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske, NN181/03
h) Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN/101/98, 15/00, 117/01, 199/03.
i) Poslovnik Vlade Republike Hrvatske, NN107/00, 24/01.
j) Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, NN 84/01, 159/03.
k) Zakon o sudovima, čl.30; NN 3/94,100/96, 115/97, 129/00, 67/01, 5/02, 117/03, 17/04; urednički pročišćeni tekst objavljen je u Dodatak ING-Registra 2004. br.7 od 15.IV.2004, čl.23., čl.27.-31.
l) Zakon o sustavu državne uprave, čl.17-18; NN 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01; urednički pročišćen tekst objavljen je u Dodatak ING.Registra 2003.; 190/03 pročišćeni tekst; 199/03.
m) Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, gl.IV. čl.24-26. "Neposredno sudjelovanje građana u oslučivanju";  gl.IX.. čl.73-77 "Akti lokalne i područne samouprave"; gl.X., čl.78.-89 "Državni nadzor i zaštita lokalne i područne samouprave"; NN 31/01
n) Zakon o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6.IV.1941. i za vrijeme neprijeteljske okupacije Sl.l. FNRJ 86/1946.
o) Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.travnja 1941.godine, NN 73/91.
DSD = dopunska seminarska dokumentacija:
a) I. Crnić (ur.), Propisi o preuzimanju ili stavljanju izvan snage saveznih zakona; Uredbe Predsjednika Republike Hrvatske; Uredbe Vlade Republike Hrvatske (Zagreb: Narodne novine, 1992).
b) B. Bakotić (ur.), Međunarodni ugovori: Zbirka hrvatskih i međunarodnih propisa o sklapanju i primjeni, II. izd. (Zagreb: Narodne novine, 1997).
OSL = obvezatna seminarska literatura:
a) Smerdel 2006:  gl.I.tč.2.-3., str.11-43; gl.V.tč.1.-4., str.159-205.
b) Klarić 2006: gl.II., str.16-23.
c) Borković 2002: gl.V., str.89-111.
ISL = izborna seminarska literatura:
Seminarski podnesci "Izvori hrvatskog prava":
Svaki student koji aktivno sudjeluje u nastavi dužan je izraditi seminarski podnesak opsega 2 str.(1 str. = oko 2.400-3.600 znakovnih mjesta) o jednom od dolje navedenih izvora hrvatskog prava koji odredi nastavnik. Podnesak treba prikazati sadržaj mjerodavnog dijela obvezatne seminarske dokumentacije te obvezatne i dopunske seminarske literature navedene uz naslov teme (slova uz naslov svake teme upućuju na naslov gore navedene literature, tj. uz 4.-5. susret), a, kad to tema zahtijeva, i dodatne literature koju nalazi autor podneska sam. Podnesak treba, ovisno o naravi izvora prava koji je tema rada, ili iscrpno obraditi izvor, npr. prikazati sve ustavne zakone, ili navesti više primjera izvora. Autor podneska dužan ga je umnožiti i dva primjerka predati nastavniku a po primjerak svakom studentu koji aktivno sudjeluje u seminaru te usmeno izložiti podnesak (BEZ ČITANJA!) u 20 minuta. Ako su uz pojedinu temu navedena imena dvoje ili više studenata, svaki od njih dužan je samostalno izraditi i pripremiti za podnesak za CIJELU  temu te ga na zahtjev nastavnika izložiti u cijelosti ili dijelom.
5.susret (15.XI.2005.): izvori hrvatskog prava
-- sp111: Ustav: OSD: a, b, c, n, o; OSL: a, c.; također Miodrag Jovičić, O ustavu (Beograd: Savremena administracija, 1977), dio 1., gl.1. "Pojam ustava", str.9-28; dio 2., gl.1.-2. "Donošenje ustava", "Promjena ustava", str.45-105; dio 4., gl.5. "Ustavni običaj", str.249-276.
-- sp112: Zakoni: OSD: a, b, c, n, o; DSD: a; OSL: a, c; također: Modrag Jovičić, Zakon i zakonitost (Beograd: Radnička štampa, 1977), dio 1.gl.2. tč.2. "Zakon", str.80-104; dio 2.gl.1.tč.2. "Granice oovlašćenja zakonodavca", str.145-152; gl.2.tč.2."Stupanje na snagu zakona", str.159-177; gl.3.tč.2. "Prestanak važenja zakona", str.187-198.
-- sp113: Uredbe: OSD: a, b, c, h, i, j, n, o; DSD: a; OSL: b, d; također Jovan Sefanović, Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo, 1.knjiga (Zareb: Školska knjiga,  1965), par.6. "Zadiranje organa Egekutive u nadležnost organa Legislative", str.166-211; Sanja Barić, Zakonodavna delegacija u suvremenim europskim parlamentarnim državama: doktorska disertacija  (Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet , 2005.).<NSK!>
-- sp114: Referendum: OSD: a, b, c, e, g, i, m; DSD: a (str.219-230); također: S. Sokol, "Referendum i mogućnosti njegove primjene u Hrvatskoj", Vladavina prava, 1:1 (1997), 7-16; Antun Palarić i Nives Kopajtić-Škritić, Lokalni izbori i referendum: zakoni, izmjene zakona, komentari, praksa (Zagreb: Grafoplast, 1996), 222 str.; B. Tomljanović, "Refeendum građanske inicijative", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51:6 (2001), str.1381-1394;
-- sp115: Međunarodni ugovor:  OSD: a, b, c, d, f, g, h, i, n, o; DSD: b; također: Juraj Andrassy, Međunarodno pravo, 5. ili 6. ili 7. izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1971-76), par. 49. "Postanak međunarodnog ugovora", str.315; Vladimir Đ. Degan, Međunarodno pravo (Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 200), par.3. "Odnos međunarodnog i unutarnjeg prava", str.15-32; Vesna Crnić-Grotić, Pravo međunarodnih ugovora (Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002), gl.II. "Sklapanje i stupanje ugovora na snagu", str.15-45.
6.susret (22.XI.2005.): izvori hrvatskog prava
-- sp116: Državni podzakonski opći akti, osim uredaba /pravilnici, upute itd./: OSD: a, b, c, d, f, g, h, l, m, n, o; OSL: a, c.; također Jadranko Crnić, Komentar Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Zagreb: Narodne novine, 2002), nar. komentari gl.IV., str.93-107.
-- sp117: Odluke Ustavnog suda i ostalih sudova kao izvor prava: OSD: a, b, c,  f, g, k: OSL: a (str.187-209); također: Jadranko Crnić, Komentar Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Zagreb: Narodne novine, 2002), nar. komentari uz čl.31, čl.45, čl.55-60, čl.67,čl.72, čl.76-77, čl.81-89, čl.95, čl.97-98, čl.104-105.(usporedi komentirane članke sa člancima ustavnog zakona o Ustavnom sudu sada na snazi).
-- sp118: Podzakonski opći akti /pravilnici, odluke itd./ jedinica područne i mjesne samouprave: OSD: a, e, f, m; također, Statut, Poslovnik Skuptine i Poslovnik Poglavarstva Grada Zagreba; OSL: a, c;
-- sp119: Izvori trgovačkog prava: OSD: a; OSL: b; također najmanje tri od slijedećih naslova: M. Kostrenčić, "Običajno pravo", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1948), str.177-178.; Đ. Pavić, "Pravni i trgovački običaji kao izvor i osnova obveznog prava", Hrvatska gospodarska revija, god.46, br.2 (1997), str.49-54; Z. Pavić, "Pravni običaj u imovinskom pravu", Pravnik, god.28, br.1 (22) (1995), 67-81; S. Marušić, "Trgovački običaji i Zakon o obveznim odnosima", Pravo u gospodarstvu, god.38, sv.3 (1999), 339-373; V. Kranjc, "Hijerarhija pravnih izvora trgovačkog ugovornog prava", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.46, br.4 (1996), 415-419; Vilim Gorenc, Trgovačko pravo - ugovori, 4.izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1997), Gl.II. tč.2 "Izvori trgovačkog prava";  Aleksandar Goldštajn, Trgovačko ugovorno pravo: Međunarodno i komparativno (Zagreb: Narodne novine, 1991), tč.22. "Hijerarhija pravnih izvora trgovačkog prava", 94-95; Krešimir Sajko, Međunarodno privatno pravo: Opći dio, 3.izd (Zagreb: Informator, 1996), gl.3. "Izvori hrvatskoga međunarodnog privatnog i procesnog prava", str.31-51 ili novije izdanje.

7.susret (29.XI.2006.):  glavne ustanove privatnog i javnog prava
3.Glavne ustanove, nar. subjekti i drugi sudionici te poslovi hrvatskoga građanskog, trgovačkog i upravnog prava: 3.1.Pravni odnos 3.1.1.sastav (pravni temelji; pravni subjekti; pravni odnosi i pravne odgovornosti; pravna mjerila i pravni akti; pravni poreci). 3.1.2. Pravni subjekti (a) općenito; (b) djelatna sposobnost; (ba) deliktna sposobnost; (bb) pravnostvaralačka sposobnost (bba) poslovna sposobnost; (bbb) vlast (stranačka, postupovna, postulaciona); (c) zastupstvo; (d) ograničenje i prijenost odgovornosti; (e) postanak, prestanak i naslijeđivanje; (f) pripadnost pravnim porecima (g) identifikacija. 3.1.2.1.Fizičke osobe.  a) Klarić 2006: gl.III., str.24-32; )  b) Padjen 2006: gl.1.1.prethodni pojmovi o pravu,  gl.2.0.Pravni subjekti, gl.2.1.Fizičke osobe, str.31-69 (za nastavu pitanja označenaXXXX, ***, **; za 1.kontrolnu zadaću pitanja označena XXXX i ***)

8.susret (6.XII.2006.):  glavne ustanove privatnog prava
3.1.2.2.Pravne osobe: (a) općenito; (ba) trgovačka društva; (bb) ustanove;  (c) subjektivna prava (pojam; vrste).  OIL: a) Padjen 2006: gl.2.2.Pravni subjekti;  c) Rastovčan 1958; d) Barbić 1999:1.knj. 1., dio 2., gl.2.; e) Borković 2002: gl.1., str.3-40.  IIL: a) Usem 2001.

9.susret (13.XII.2006.):  glavne ustanove privatnog prava
3.Glavne ustanove: 3.1.3. Građanskopravni odnos: (d) objekti (stvari; činidbe; imovina). 3.1.4.Pravni poslovi: pojam; vrste; sadržaj; uvjet; vrste uvjeta; djelovanje uvjeta; rok; namet ili nalog. OIL: a) Klarić 2006: gI.VI., gl.VII..tč.1-7., str.71-124; b) I. Padjen 2002: tč.5.7.

10.usret (20.XII.2006.) glavne ustanove privatnog prava
3.Glavne ustanove: 3.1.4.. forma očitovanja volje; forma pravnih poslova; nevaljanost pravnih poslova (ništavost; pobojnost; konvalidacija; konverzija). 3.1.5.Stjecanje građanskih prava (originarno i derivativno) i gubitak građanskih prava (nar. zastara). OIL: a) Klarić 2006: gl.VII..tč.8-11, gl.VIII., str.124-185.

11.susret (10.I.2007.): kontrolna zadaća! + glavne ustanove privatnog prava
3.2.Stvarno pravo: 3.2.1.Pojam, karakteristike i oblici stvarnih prava. 3.2.2.Posjed: odnos ljudi s obzirom na stvari; pojam posjeda; subjekti posjeda; objekti posjeda; vrste posjeda; stjecanje i gubitak posjeda; pravni učinci posjeda. 3.2.3.Pravo vlasništva: uvod; pojam; karakteristike; sadržaj; graničenje; subjekti i objekti. OIL: a) Klarić 2006: gI.IX.-XI.,tč.1-6, str.189-245.

12.susret (17.I.2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.2.Stvarno pravo. 3.2.3.oblici vlasništva (individualno, suvlasništvo, etažno); stjecanje (originarno, derivativno); prestanak; zaštita (tužbe). OIL:  a) Klarić 2006: gI.XI.tč.7-10, str.245-303.

13.susret (24.I. 2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.2.Stvarno pravo. 3.2.4.Zemljišne knjige.2.5.Stvarna prava na tuđoj stvari: služnosti; založno pravo; pravo stvarnog tereta; pravo građenja. OIL: a) Klarić 2006: gl.XII.str.304-315; gI.XIII.A.tč.1.-2, str.316-323; gI.XIII.A.tč.3.a-b, str.323-325; gI.XIII.B.tč.1-2, str.335-339; gI.XIII.C.tč.1-2, str.361-362; gI.XIII.D.tč.1, str.367. IIL: a) Lawson 1972.

14.susret (31.I.2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.1.Opći dio: (a) uvod (značajke; načela); (b) pojam i vrste obveza; (c) pojam i zaključivanje ugovora; (d) vrste ugovora. OIL: a) Klarić, gl.XIV.-XVII., str.377-410. IIL: a) v.Mehren 1972.
*****
15.susret (7.III.2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.1.Opći dio:. (e) pojačanje obveznopravnog odnosa (stvarno; osobno); (f) promjene u obveznopravnom odnosu (subjekti;sadržaj); (g) djelovanje ugovora. OIL: a) Klarić, gl.XVIII.-XX., str.415-464.

16.susret (14.III.2006.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.1.Opći dio: (h) prestanak obveznopravnog odnosa. 3.3.Opći dio obveznog prava: ponavljanje. OIL: Klarić, gl.XVIII.-XXI., str.465-490; gl.XIV-XXXI., str.377-490.

17.susret (21.III.2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.2.Ugovorni odnosi: (a) ugovori o prijenosu stvari i prava (kupoprodaja; zamjena; darovanje); (b) ugovori u upotrebi i korištenju stvari (zakup; najam i korištenje stana;  zajam); (c) ugovori u uslugama (u. o djelu; u. o nalogu; u. o punovlašću); (d) ortakluk; (e) ugovor o radu. OIL: a) Klarić, XXII.A.1.-4., str.493-499; XXIII.A.1.-7, str.515-519; XXIII.BB-C.6, str.521-533; XXIV.A, str.537-539; XXV., str.568-580. (cca 58 str.)

18.susret (28.III.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.3.1.Odgovornost za štetu: (a) pretpostavke: (aa) subjekti; (ab) štetna radnja; (ac) šteta; (ad) uzročnost; (ae) protupravnost; (af) krivnja: (b) vrste i stupnjevi krivnje.
OIL: a) Klarić, XXVI.-XXVI.A-C., str.581-598.
b) Željko Horvatić i Petar Novoselec, Kazneno pravo, 2.izd.(Zagreb: MUP, 2001), dio III. gl.I."Pojam kaznenog djela", str.155-161; dio III. gl.II. "Radnja", str.155-170; dio III. gl.V. "Krivnja", str.252-315.

19.susret (4.IV.2007.): glavne ustanove privatnog prava
3.3.Obvezno pravo. 3.3.3.1.(c) isključenje protpupravnosti; (d) vrste odgovornosti za štetu: (da) ugovorna/izvanugovorna/predugovorna; (db) subjektivna/objektivna; (dc) vlastita i za drugoga; (de) odgovornost više osoba za istu štetu, (df) posebni slučajevi; 3.3.3.2.Stjecanje bez osnove; 3.3.3.3. Poslovodstvo bez naloga; 3.3.3.4.Jednostrana izjava volje (obećanje nagrade; vrijednosni papiri).
OIL: a) Klarić, XXVII.D.-XXXI., str. 599-655.
IIL: a) Andre Tunc, "The Concept o Tort and the Delimitation of the Law of Tort", and "An Historical and Geographical Survey of the Law of Tort", in International Encyclopedia of Comparative Law, vol.XI Torts, Ch.I "Introduction", str.1-56.

20.susret (11.IV.2007.) glavne ustanove privatnog prava
3.4.Nasljedno pravo: uvod. Ponavljanje i provjera znanja iz građanskog prava.
OIL: a) Klarić, gl.XXXVIII., str.701-718.
IIL: a) Bojan Zabel, Tržno pravo: Teorija in praksa pravnega urejanja trga (Ljubljana: Gospodarski vestrnik, 1999), 1.pogl. "Tržno pravo v pravnem sistemu", str.47-64.

21.susret (18.IV.2007.): pisani ispit
Pisani ispit iz cjelokupnog gradiva obrađenog u 1.-20.susretu, uključujući obvezatnu i izbornu literaturu, bez upotrebe bilo koje literature u odgovorima na pitanja iz izborne literature te uz slobodnu upotrebu bilo koje literature u rješavanju hipotetičkog problema. Analiza problema zadanih u ispitu.

22.susret (25.IV.2007.): razvoj hrvatskoga pravnog sustava
Seminar: 1.2.tematski sklop: seminarski podnesci "Nastanak modernoga hrvatskog prava";
Seminar: teme 1.2.1."Hrvatske zemlje u građanskom razdoblju (1848-1918): Razvitak pravnog sustava"  (15min). OLS: Hodimir Sirotković i Lujo Margetić, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, 2.izd. (Zagreb: Školska knjiga, 1990), II.dio, tč.3.6., str.162-170.
Seminar: teme 1.2.2."Temeljne značajke pravnog sustava Prve Jugoslavije" (30min); OLS: Isto, III.dio, tč.13, str.266-287.
Seminar: teme 1.2.3."Razvoj pravnih oblika političke vlasti Druge Jugoslavije" (45min). OLS:
a) Veljko Mratović, Nikola Filipović i Smiljko Sokol, Ustavno pravo i političke institucije (SFRJ i komparativno), 2.izd.(Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 1986), str.115-200, 258-265. .
b) Ustav SFRJ, Službeni list SFRJ 9/1974., Dio treći: Odnosi u Federaciji i prava i dužnosti Federacije i Dio četvrti: Organizacija Federacije.
Seminar: teme 1.2.4."Razvoj gospodarskog/privrednog prava u Drugoj Jugoslaviji" (45min, nastavak u 19.susretu). OLS:
a) I. Padjen, "Uloga prava u reformama socijalističke Jugoslavije. Prethodne napomene za poredbenu povijest socijalističkih reformi", H.-G. Fleck i I. Graovac (ur.), Dijalog povjesničara - istoričara 8; Zadar 26-28. septembra 2003. (Zagreb: Friedrich-Naumann-Stiftung, 2004), str.219-238. b)
b) D. Stojanović i dr., "Društvena svojina", gl.I."Socijalistička svojina" i gl.II."Postanak socijalističke svojine u Jugoslaviji", u Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada , t.1 (Beograd: Službeni list SFRJ, 1978), str.242-275.
c) B. Horvat, "Društveno vlasništvo", str.1, i "Reformulacija određenja društvenog vlasništva", Pravo i društvo, vol.4 1983-1984 (Zagreb: JAZU, 1985), str.21-24.
d) I. Padjen, "Kritika politekonomskog i građanskopravnog poimanja vlasništva", Pravo i društvo, vol.4 1983-1984 (Zagreb: JAZU, 1985), str..330-80
e) J. Barbić, "Društveno vlasništvo i poslovna praksa", Pravo i društvo, vol.4 1983-1984 (Zagreb: JAZU, 1985), str.89-104

23.susret (2.V.2007.): razvoj hrvatskoga pravnog sustava
Seminar: teme 1.2.4. (nastavak 45min)
Seminar: teme 1.2.5. "Razvoj privatnog prava u drugoj Jugoslaviji" (45min). OLS: Nikola Gavella i dr., Hrvatsko građanskopravno uređenje i kontinentalnoeuropski pravni krug (Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu /Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo, 1994), gl.3. "Napuštanje kontinentalnoeuropskog pravnog kruga - Hrvatski pravni poredak u krugu socijalističkih prava", str.50-138.
Seminar: teme 1.2.6."Akti RH o osamostaljenju u svjetlu međunarodnog prava" (20min). OLS: a) Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, ur.A.Milardović  (Zagreb: Alinea, 1992), dokumenti u tč.I.9, 20, 22, 25, 28. ILS: a) I. Padjen, "Ustavnost i demokracija u međunarodnoj zajednici kao test", prij. u R. Knežević i S. Ravlić (ur.), Hrvatska politologija 1962-2002 (Zagreb: Fakultet poliitčkih znanosti, 2002), str.447-458; b) I. Padjen and M. Matulović, "Cleansing the Law of Legal Theory: A View from Croatia (Editorial)", Croatian Critical Law Review, vol.1, no.1.(1996), sect.3 "Buidling the Croatian State Outside Law", p.52-74; c) H. Sirotković, "Kontinuitet izgradnje hrvatske državnosti u razdoblju 1918-1991", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god.50, br.   (2000), str.989.
Seminar: teme 1.2.7. "Međunarodni akti o osamostaljenju RH u svjetlu međunarodnog prava" (20min). OLS: a) Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske, ur.A.Milardović  (Zagreb: Alinea, 1992), dokumenti u tč.II. ILS: a) I. Padjen and M. Matulović, "Cleansing the Law of Legal Theory: A View from Croatia (Editorial)", Croatian Critical Law Review, vol.1, no.1.(1996), sect.4 (4.1)"The Separation of International Law and Legal Theory", pp.74-89.

24.susret (9.V.2007.): razvoj hrvatskoga pravnog sustava
Seminar: teme 1.2.8.Prepreke uspostavi ustavne vladavine: povrede ljudskih prava većih razmjera, nar. prava na državljanstvo, prava na dom i slobode izražavanja (90min).OLS: a) I. Padjen and M. Matulović, "Cleansing the Law of Legal Theory: A View from Croatia (Editorial)", Croatian Critical Law Review, vol.1, no.1.(1996), sect.2 "Theory Free Realisation of Human Rights in Croatia", pp.37-53; b) J. Omejec, "Initial Citizenry of the Republic of Croatia at the Time of the Dissolution of Legal Ties with the FRY, and Acquisition and Termination of Croatian Citizenship", Croatian Critical Law Review, vol.3. no.2 (1998), pp.99-128; c) Božidar Novak (ur.), Deložacije u Republici Hrvatskoj: Pravni, etički i socijalni aspekti (Zagreb: Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, 1994), 264 str.
Seminar: teme 12..9."Izgradnja modernoga pravnog sustava" (45min). OLS: Nikola Gavella i dr., Hrvatsko građanskopravno uređenje i kontinentalnoeuropski pravni krug (Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu /Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo, 1993), gl.4. "Reintegracija Hrvatske u kontinentalnoeuropski pravni krug", str.166-284.

25.susret (16.V.2007.): razvoj hrvatskoga pravnog sustava
Seminar: teme 1.2.10. "Povrede javnih i privatnih prava u pretvorbi i privatizaciji (120min). OLS: a) Darko Petričić, Kriminal u hrvatskoj pretvorbi (Zagreb: Abakus, 2000), str.317.; b)  J. Colić, "Provedba revizije, pretvorbe i privatizacije, Pravo u gospodarstvu, god.40, br.4 (2001), str.211-230. ILS: naći sam literaturu o reviziji pretvorbe i privatizacije, nar. stajališta političkih stranaka izrečena u Hrvatskom saboru..
Seminar: teme 14.10."Normalizacija pravosuđa" (45min). OLS: a) I. Josipović, "Hrvatsko pravosuđe u posttranziciji: kriza pravosuđa ili kriza pravne struke", u G. Lalić (ur.), Hrvatsko pravosuđe: pouke i perspektive (Zagreb: Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, 2002), str.11-32; b) Uzelac, A. , "Novele Zakona o sudovima i Zakona o državnom sudbenom vijeću - elementi reforme organizacijskog sudbenog prava", u Lalić, isto, str.33-70; c) A. Vajda, "Strategija reformi pravosuđa u Republici Hrvatskoj", Pravo u gospodarstvu, god.42, br.3 (2003), str.130-.

26.susret (23.V.): obrana seminarskih radova
Seminar:: 2 tema: seminarski rad "Ortaštvo, nar. u odnosu na obrt, zadrugu, udrugu, društvo, zakladu i ustanovu" (dva studenta zajedno pišu rad):.
OSL: OIL uz 5.susret, tč.3.Glavne ustanove, nar. subjekti i drugi sudionici, hrvatskoga građanskog, trgovačkog i upravnog prava; i:
a) Zakon o obveznim odnosima Sl.l. SFRJ 29/78 i NN 53/91 s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 3.1.1.p), nar. čl.454-551.
b) Zakon o obrtu, NN 77/93, nar. čl.21,  s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 1.7.1.p; pročišćeni tekst NN 49/03).
c) Zakon o zadrugama, NN,  s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 1.7.2.p).
d) Zakon o udrugama, NN  88/01, 11/02 s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 7.1.2.p).
e) Zakon o trgovačkim društvima, NN 111/93, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 1.1)
f) Zakon o zakladama i fundacijama, NN 36/95, 64/01, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 7.1.3.p).
g) Zakon o ustanovama, NN 76/93, 29/97  , s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 7.1.1.p).
h) Vilim Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom (Zagreb: RRIF, 1998), komentar uz gl.XIII.A., čl.647a-647ž, na str.825-867.
i) Jakša Barbić, Pravo društava; Knjiga 3.: Društva osoba (Zagreb: Organizator, 2002), gl.I. "Ortaštvo", nar.tč.1."Pojam i obilježja ortaštva", str.3-42; pogledati tč.2.--5, str.43-183; samo najvažnije na str.184-300; gl.VI. "Zadruga", tč.1-2, str.645-672; gl.VII."733-783; Isti,  Pravo društava, Knjiga 1.: Opći dio  (Zagreb: Organizator, 1999), gl.I., tč.1-3, str.1-40.
k) H. Momčinović, "Ortakluk prema Zakonu o obveznim odnosima", u Aktualnosti hrvatskog zakondavstva i prakse (Zagreb, 1994), str.117-136 ili Pravo u gospodarstvu, god.33, sv.11-12 (1994), str.897-916.
l) Đ. Pavić, "Pravna obilježja i svojstva ortaštva", Hrvatska gospodarska revija, god.45, br.7 (1996), sgtr.990-998.
m) Z. Parać, "Trgovac - tko je i tko bi mogao (trebao) biti", Pravo u gospodarstvu, god.40, sv.6 (2001), str.97-126.
n) G. Bežovan, "Zaklade i dosezi njihovog razvitka u Hrvatskoj", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.52, no.3-4 (2002), str.589-618.
Seminar: 3.tema: seminarski rad "Nevaljanost pravnog posla zbog mana volje".
OSL: OIL uz 7.susret, tč.3.1.3.-3.1.5.; i :
a) Zakon o obveznim odnosima Sl.l.SFRJ 29/78; NN 53/91, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 3.1.1.p), 103-117 i dr.
b) Vilim Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom (Zagreb: RRIF, 1998), komentar uz čl.103-117, str.140-160; također komentar uz čl.26-78, str.29-108.
c) B. Stroschak, "Nevažnost ugovora (ništavi i pobojni ugovori i pravni poslovi)", Naša zakonitost, br.9-10  ili Zakon o obveznim odnosima u praksi (1988).
d) Ž. Šmalcelj, "Zabluda u obveznom pravu", Naša zakonitost, br.4 (1984)
e) Ž. Šmalcelj, "Prijevara u obveznom pravu", Naša zakonitost, br.3-4 (1984)
f) M. Novaković, "Zaobilaženje prava i institut simulacije u civilnom pravu", Odvjetnik, br.7-8 (1997).
g)  B. Kale, "Pretpostavke za sklapanje ugovora", Hrvatska gospodarska revija, br.5 (2000).
h)  B. Kale, "Postupak sklapanja valjanog ugovora", Hrvatska gospodarska revija, br.6 (2000).
i) B. Raffaeli, "Ništavi i pobojni ugovori", Hrvatska gospodarska revija, br.8 (2000).
j) M. Pavlović, "Nevaljalost ugovora i pravne posljedice nevaljalosti", Pravo u gospodarstvu, god.41, sv.1 (2003), str.106-136.
e) sudska praksa - naći sam!
Seminar: 4.tema: seminarski rad "Stjecanje prava vlasništva na nekretnini".
OSL: OIL uz 8.susret, tč.3.2.1.3.2.3.; te :
a) Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN   91/96 s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 3.5.1.p), nar. čl.114-160.
b) Zakon o obveznim odnosima Sl.l. SFRJ 29/78 i NN 53/91 s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 3.1.1.p), nar. čl.454-551.
c) Nikola Gavella (red.), Stvarno pravo (Zagreb: Informator, 1998), gl.7 "Stjecanje prava vlasništva", str.319-417; gl.4 "Zemljišne knjige", str.194-257.
d) Vilim Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom (Zagreb: RRIF, 1998), komentar uz čl.454.-551, na str.585-712.
e) P. Simoneti, "Stjecanje prava vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.21, br.1 (2000), str.43-110 ili u Isti, Rasprave iz stvarnog prava (Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2001), str.1-64.
f) sudska praksa - naći sam!

27.susret (30.V.2007.): obrana seminarskih radova
Seminar: 5.tema: seminarski rad "Zaštita posjeda i stvarnih prava".
OSL: a) Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN   91/96 s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 3.5.1.p), nar. čl.19-27, 161-168, 233-236, 268-272, 291, 339-342.
b) Nikola Gavella (red.), Stvarno pravo (Zagreb: Informator, 1998), gl.3.D.2.tč.194-258, "Zaštita posjeda", str.165-186; gl.8. "Zaštita prava vlasništva", str.419-468.
c) I. Grbin, "Sudska zaštita stvarnih prava prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (usporedba s dosadašnjim stanjem)", u Aktualnosti hrvatskog zakondavstva i prakse (Zagreb, 1997), str.283-309 ili Pravo u gospodarstvu, god.36, sv. 6 (1997), str.117-142.
d) D. Čehić, "Tužbeni zahtjev i izreka rješenja u parnici zbog smetanja posjeda", Odvjetnik, br.5-6 (2000).
e) O. Jelčić, "Zaštita prava vlasništva", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.21, br.1 (2000), str.321-350.
f) O. Jelčić, "Tužbe radi zaštite prava vlasništva", Hrvatska pravna revija, br.1 (2001).
g) M. Pavlović, "Sudska zaštita posjeda", Pravo u gospodarstvu, god.42, sv.3 82003), str.61-86.
h) sudska praksa - naći sam!
Seminar: 6 tema: seminarski rad "Radni odnos: pojam, vrste, zasnivanje, prestanak".
OSL odgovarajuća poglavlja iz: a) Zakon o radu, NN 35/94, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 2.2.1.p; pročišćen tekst u Dodatak ING Registru 2001, na str.81-134).
b) Anton Ravnić, Osnove radnog prava (Zagreb, 2004).
c) Ivica Crnić, Komentar Zakona o radu (Zagreb: Organizator, 1999).
d) Lj. Đukanović i dr., Radni odnosi: primjena Zakona o radu, 4.izd. (Zagreb: RRiF, 2003) /RRiF-ovi priručnici/
e) M. Dika (ur.), Zasnivanje i prestanak radnih odnosa. Rješavanje radnih sporova (Zagreb: Narodne novine, 2004).
f) V. Babić, "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZIDZOR) - novine u radnom zakonodavstvu", Pravo u gospodarstvu, god.42, sv.6 (2003), str.
ISL:  a) Marijan Ruždjak, Zakon o radu: komentar, sudska praksa, primjeri ugovora o radu, i općih akata (Zagreb: Poslovni zbornik, 2003).
b) Ž. Potočnjak, "Interesna struktura novele Zakona o radu", Pravo u gospodarstvu, god.40, sv.4 (2001), str.168-187.
c) Ž. Potočnjak, "Otkaz ugovora o radu", Pravo u gospodarstvu, god.36, sv.4 (1997), str.593-649.
d) Ž. Potočnjak, "Prestanak ugovora o radu", Pravo u gospodarstvu, god.36, sv.6 (1997), str.981-1020.
e) I. Grgurev, "Ugovor o službi - novi imenovani ugovor?", Pravo u gospodarstvu, god.40, sv.4 (2001), str.273-281.
f) M. Ruždjak, "Ugovor o radu i menadžerski ugovor", Pravo u gospodarstvu, god.37, sv.6 (1998), str.1184-1999.
Seminar: 7. tema: seminarski rad "Naknada imovinske štete".
OSL: OIL uz susret, tč.3.3.3.1.(a)-(b)
a) Klarić 2006:gl.XXVII..tč.1.A-D, str.583-603.;  
b) Klarić, Odštetno pravo (Zagreb: Narodne novine, 1996), odgovarajuća poglavlja.
c) Vilim Gorenc Zakon o obveznim odnosima s komentarom (Zagreb: RRIF, 1998), komentar uz čl.154-155, na str. 207-218.
d) Ivica Crnić, Naknada štete: odgovornost za štetu i popravljanje štete; pregled aktualne sudske prakse (Zagreb:  Organizator, 1995), dio II., gl.2, str.182-245.
e) S Cigoj, "Odgovornost za štetu (osnovi odgovornosti za štetu i naknada imovinske štete)", Privreda i pravo, br.10 (1978).
f) I. Grbin, "Neka pitanja naknade materijalne štete", Naša zakonitost, br.10 (1986).
ISL:  a) O. Stanković, "Naknada štete", pars.9-125 "Naknada imovinske štete", u Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada, t.2 (1978), str.269-289.
b) I. Kaladić, "Vrijeme utvrđivanja vrijednosti ostatka stvari u vezi s utvrđivanjem visine štete kod oštećenja ili uništenja stvari", Odvjetnik, br.1-2 (1985).
c) B. Kale, "Izvanugovorne obveze", Hrvatska gospodarska revija, br.9 (2000).
d) I. Crnić, "Naknada štete zbog izgubljene zarade", Pravo u gospodarstvu, god.35, sv.11-12 (1996), str.1037-1057.
e) P. Miladin, "Klauzule o paušaliziranim zahtjevima za naknadu štete", Pravo u gospodarstvu, god.40, sv.4 (2001), str.259-272.

28.susret (6.VI.2007.): obrana seminarskih radova
Seminar 8.tema: seminarski rad "Naknada neimovinske  štete".
OSL: OIL uz 9.susret, tč.3.3.3.1.(c)-3.3.3.4.
a) Klarić 2006:gl.27.tč.1.A-D, str.583-603;  
b) Klarić, Odštetno pravo (Zagreb: Narodne novine, 1996), odgovarajuća poglavlja, nar. "Ugovorna odgovornost za nematerijalnu štetu" i "Nematerijalna šteta u njemačkom građanskom pravu".
c) Vilim Gorenc Zakon o obveznim odnosima s komentarom (Zagreb: RRIF, 1998), komentar uz čl.154-155, na str. 207-218.
d) Ivica Crnić, Naknada štete: odgovornost za štetu i popravljanje štete; pregled aktualne sudske prakse (Zagreb:  Organizator, 1995), dio II., gl.3, str. 246-317.
e) I. Kaladić, "Pravična novčana naknada z duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, njezini oblici i kriteriji za njezino odmjeravanje", Hrvatska pravna revija, br.3 (2002), str.19-25..
f) I. Crnić, "Naknada nematerijalne štete: neka pitanja", Pravo u gospodarstvu, god.41, sv.6 (2002), str.145-167.
ISL:  a) O. Stanković, "Naknada štete", pars.126-445. "Naknada neimovinske štete", u Enciklopedija imovinskog prava i prava udruženog rada, t.2 (1978), str.289-335.
b) I. Crnić, "Oblici nematerijalne štete i elementi važni za dosuđivanje naknade", u Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse (Zagreb, 1994), str.91-116 ili  Pravo u gospodarstvu, god.33, sv.11-12 (1994), 871-896.
c) A. Radolović, "Moguće (i pravno poželjne) promjene koncepta neimovinske štete u novom pravnom sustavu Hrvatske", u Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse (Zagreb, 1994), str. 303-308 ili Pravo u gospodarstvu, god. 33, sv.11-12 (1994), str.1083-1088.
d) B. Kale, "Izvanugovorne obveze", Hrvatska gospodarska revija, br.9 (2000).
e) M. Baretić, "Početak tijeka zatezne kamate na naknadu nematerijalne štete", Hrvatska pravna revija, br. 6 (2002), str.137-142.
f) P. Klarić, "Odgovornost za nematerijalnu štetu pravnih osoba u gospodarstvu", Pravo u gospodarstvu, god.37, sv.4 (1998), str.522-538.
Seminar: 9 tema: seminarski rad "Autorsko pravo na računalnim podacima".
OSL: a) Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima: uvodne napomene, tekst zakona, stvarno kazalo, tekst obrazloženja uz Konačni prijedlog zakona /prir. Igor Gliha (Zagreb: Narodne novine, 2004).
b) Jason Whittaker, Web production for writers and journalists, 2nd ed. (London: Routledge, 2002), VII+161 /web design, elektroničke publikacije itd., inter alia copyright/ NSK
c) M. Fiscor, "The WIPO 'Internet treaties': the main issues of the protection of copyright and related rights inthe digital environment", Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, vol.1 (2000, i.e. 2001), str.73-98.
d) M. Vukmir, "Utjecaj razvoja tehnologije na autorsko pravo i pravna priroda predmeta zaštite intelektualnog vlasništva", Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, vol.2 (2002), str.9-40.
e) D. Radin, "Zaštita internet adresa", Zbornik Hrvatskog društva za autorsko pravo, vol.2 (2002), str.87-113.
f) D. Derenčinović, "Privatnost u virtualnom svijetu", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.51, no.3 (2001), str.615-642.
ISL: a) T. Tomić, "Autorska moralna prava", Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva, vol.8, br.5 (2001), str.2273-2278.
b) J. A. L., Sterling, World copyright law: protection of authors works, peformances, phonograms, video, broadcasts and published editions in national, international and regional law: with a glossary of legal and tehcnicl terms and a reference list of copyright and related rights laws throughout the world (London: Sweet and Maxwell, 1999), LXXVI + 1.084 p., 26 cm. NSK
Seminar: 10. tema: seminarski rad "Zaštita potrošaća: evropski standardi i hrvatski zakoni".
OSL: a) Zakon o zaštiti potrošača, NN 96/03, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 6.2.1.p).
b) Uputa Državnog inspektorata za provedbu inspekcijskog nadzora nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača, NN, pretisak kao prilog Zaštita potrošača, god.1, br.9-10 (prosonac 2003-siječanj 2004).
c) Nevenko Misita, Osnove prava zaštite potrošača Evropske zajednice (Sarajevo: Pravni centar, 1997).
d) M. Baretić, "Implementacija prava Europske zajednice o saštiti potrošača i hrvatsko pravo", Pravo u gospodarstvu, god.42, sv.4 (2003), str.223-259.
e) M. Baretić, "Zaštita potrošača u Europskoj zajednici", u N. Gavella i dr., Europsko privatno pravo (Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 2002), str.147-205.
e) M. Baretić, "Zaštita potrošača u našem pravnom sustavu", Pravo u gospodarstvu, god.41, sv.4 (2001), str.295-307.
f) R. Cvrčić, "Materijalnopravna i kolizijskopravna zaštita potrošača u poredbenom pravu", Pravo u gospodarstvu, god.37, sv.1-2? (1998), str.219-245.

29.susret (13.VI.2007.): obrana seminarskih radova
Seminar: 11.tema: seminarski rad "Zaštita tržišnog natjecanja".
OSL: a) Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, NN 122/03, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 1.4.1.p).
b) Odluka o osnivanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, NN 73/95, 79/85 ispravak, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 1.4.1.p).
c) B. Iveković, "Koncentracija prema novom Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja", Hrvatska pravna revija, br.2 (2004), str.41-.
d) V. Bouček, "Hrvatski zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. i međunarodno kartelno pravo", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.54, sv.1, 171-198.
e) R. Cvrčić, "Koncentracija kao oblik povezivanja gospodarskih subjekata, s posebnim osvrtom na pravo Europskih zajednica", Pravo u gospodarstvu, god.40, sv.1 (2001), str.85-100.
f) D. Mlikotin-Tomić, "Sporazumi kojima se ograničava slobodno tržišno natjecanje", Pravo u gospodarstvu, god.37, sv.4 (1998), str.597-611.
g) I. Pezo, "Određivanje dopuštenih i zabranjenih ugovaranja u pravu zaštite tržišnog natjecanja", Pravo u gospdarstvu, god.40, sv.3 (2001), str.59-78.
ISL: a) R. Cvrčić, "Ograničenja tržišne utakmice, monopoli, spajanja kompanija (fuzije) i diskriminacije cijena u SAD", Pravo u gospodarstvu, god.38, sv.2 (1999), str.268-289.
b) Vedran Šoljan, Vladajući položaj na tržištu i njegova zlouporaba u pravu tržišnog natjecanja Europske zajednice (Zagreb: IBIS, 2004), nar. "Uvodna razmatranja" , str.1-10; "Vladajući položaj na tržištu", str.159-244; "Zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu", str.245-280.
c) Alison Jones and Brenda Sufrin, EC Competition Law: Text, Cases, and Materials (Oxford: Oxford University Press, 2001).
d)  D.M. Raybould, Comparative Law of Monopolies (London: Graham & Trotman, 1988).
Seminar: 12.tema: seminarski rad "Važenje hrvatskoga kaznenog prava s obzirom na osobe, prostor i vrijeme".
OSL: a) Kazneni zakon, NN 110/97, čl.10-s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar 9.9.1.p).
b) Horvatić-Novoselec 2001: dio II. gl.IV."Primjena hrvatskoga kaznenog zakonodavstva u prostoru", str.137-148; gl.V. "Isključenje i nemogućnost primjene hrvatskoga kaznenog zakonodavstva", str.149-15.
c) Berislav Pavišić i Petar Vejić, Komentar Kaznenog zakona, 2.izd. (Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova RH, 1999), gl.2 "Primjena kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske", str.55-100.
d) Ana Garačić, Kazneni zakon u sudskoj praksi (Zagreb: Naklada Zadro, 2001), gl.2 "Primjena kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske", str.10-25.
Seminar: 13.tema: seminarski rad "Važenje hrvatskoga privatnog prava s obzirom na osobe, prostor i vrijeme".
OSL: a) Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, Sl.l.SFRJ 43/82, 72/82.
b) Zakon o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, NN 53/91, s izmjenama i dopunama (vidi ING Registar)
c) Krešimir Sajko, Međunarodno privatno pravo: opći dio, 3.izd (Zagreb: Narodne novine, 1996) ili novije izdanje.
d) Natko Katičić, Novi ogledi o međunarodnom privatnom pravu i procesu prava (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1977), gl.1.1 "Neka osnovna teorijska pitanja", str.5-74.

30.susret (potrošen 3.X.2006.): predvidivi razvoj hrvatskoga pravnog sustava
Seminar: teme 15."Prilagodba hrvatskog prava pravu Evropske unije". OLS: a) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, NN 14/01, s dodacima (vidi izdanje Ministarstva za europske integracije RH, 2002, 342 str.); b)  Government o the Republic of Croatia, National Programme for the Integration of the Republic of Croatia into the European Union - 2004 (Zagreb, March 2004), 703 str. ili noviji program; ILS: a) S. Rodin, "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u pravnom poretku Europske zajednice i Republike Hrvatske", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.53, no.3-4 (2003); b) U. Dujšin, "The Stability Pact for South-East Europe - An Avenue to EU Membership", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.53, no.3-4 (2003); c) V. Longin-Peš, "Europsko pravo - obilježja i značaj, s osvrtom na ulogu Evropskog suda i položaj Hrvatske u procesu pravnog usklađivanja", Pravo u gospodarstvu, god.42, br.3 (2003), str.3-34. d)  A. Vajda, "Potpora Europske unije sudstvu", Pravo u gospodarstvu, god.41, br.5 (2002), str.90-107.

7. DODATAK: NACRT SEMINARSKOG PROJEKTA "OSNIVANJE CENTRA ZA POLITIČKE STUDIJE" ILI "OSNIVANJE NOVE TV STANICE" ILI SL.

1.FAZA. OSNIVANJE UDRUGE
1.1.Priprema osnivanja udruge
1.1.1.Nalaženje Zakona o udrugama i njegovo umnažanje tako da svaki sudionik projekta dobije po primjerak.
1.1.2.Nalaženje tri statuta udruga koji mogu biti uzor za izradu i njihovo umnažanje tako da svaki član skupine za izradu statuta udruge dobije po primjerak
1.1.3.Prikupljanje podataka o praksi registriranja udruga u (vjerojatno) Državnom ravnateljstvu za javnu upravu ili sl. i umnažanje bilješke o podacima tako da svaki sudionik projekta dobije po primjerak
1.1.4.Izrada nacrta statuta udruge i njegovo umnažanje tako da svaki sudionik projekta dobije po primjerak.
1.2.Osnivanje udruge, uključujući izbor organa udruge koji će preuzeti slijedeće zadaće u projektu:
1.2.1.Predsjednik i potpredsjednik udruge, koji je istovremeno i voditelj projekta.
1.2.2.Tajnik i zamjenik tajnika udruge, koji su istovremeno i tajnik i zamjenik tajnika projekta, s, među ostalim slijedećim dužnostima:
a) zapisničarskim. (izrada zapisnika sastanaka organa udruge/projekta, osim zapisnika nadzornog odbora).
b) dokumentalističkim (prikupljanje, čuvanje i obrada sve dokumentacije, njezino umnažanje svim sudionicima projekta i voditelju seminara)
c) pravnički (naravno: samo u pogledu same udruge, tj. registracija udruge te izrada eventualnih provedbenih propisa udruge/projekta)
d) financijski (vođenje blagajne udruge/projekta)
1.2.3.Nadzorni odbor projekta, u sastavu predsjednik, potpredsjednik i tajnik (dužnosti su nespojive s dužostima s 1.2.1. i 1.2.2.; članstvo u nadzornom odboru ne oslobađa sudionika od preuzimanja drugih dužnosti u projektu), za zadaćom da prate izvedbu projekta te ocjenjuju izvedbu pojedinih zadataka (nadzorni odbor ne može ocjenjivati zadatke na projektu koje izvodi član nadzornog odbora; ocjenu izvedbe tih zadataka daju tri člana projekta različita od dužnosnika 1.2.1.-1.2.3.).
1.3.Djelovanje udruge u izvedbi projekta, tj. raspodjela zadataka među sudionike projekta, osnivanje

2.FAZA: IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
2.1.Izrada popisa priručnika za izradu dokumentacije (počev s Uputama za izradu studentskih radova, u zbirci "Okvirni popis seminarske literature za nastavni predmet 'Javno pravo: komparativno i međunarodno'" u Biblioteci FPZ, kod gđe Amalije Uzun; Bibliotekarku FPZ, gđu Irene Haltrich, zamoliti da pokaže kako naći slične priručnike u upotrebi u Hrvatskoj, nar. priručnika za izradu popisa pravnih akata, zakona, sudskih rješidaba, itsl; za potonje moguće se obratiti g. Jurekoviću, bibliotekaru Pravnog fakulteta u Zagrebu).
2.2.Izrada popisa važnih pravnih akata, nar. slijedećih:
2.2.1.zakoni (Zakon o udrugama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o ustanovama; Zakon o obveznim odnosima, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima; Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju i dr.);
2.2.2.zapisnici Hrvatskog sabora (nar. saborske rasprave, plenarne i odborske, o prijedlogu i nacrtu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju);
2.2.3.podzakonski državni propisi (nar. pravilnici o registraciji udruga, trgovačkih društava i ustanova; pravilnici o djelovanju i financiranju znanstvenoistraživačkih i djelatnosti i visokog obrazovanja itsl; urbanistički planovi ili sl.);
2.2.4. upravna praksa (mišljenja i rješidbe državnih upravnih organa, tj. ministarstava, nar. Ministarstva važnih za projekt);
2.2.5.akti organa Grada Zagreba, tj. Skupštine GZ (zapisnik rasprave o prijedlogu urbanističkog plana!), Gradskog poglavarstva i upravnih odjela za građevinarstvo itsl.
2.2.6.akti Sveučilišta u Zagrebu (naročito pravila European Credit Transfer System, Bolognska povelja itsl.) i, ako se nađu, pojedinih fakulteta;
2.2.7.akti određenih međunarodnih i stranih pravnih osoba (UNESCO, Evropska rektorska konferencije);
2.2.6.sudska praksa (nar. ustavnosudske i upravnosudske odluke i rješenja o registraciji, djelovanju i financiranju znanstvenoistraživačkih djelatnosti
2.2.7.zbornici zakona, sudske prakse itsl.
2.2.8. WWW sites na kojima se nalaze važni podaci (Narodne novine; Ustavni sud RH; Vrhovni sud RH izbor odluka; ING registar zbirka sudske prakse; Hrvatski sabor?; Grad Zagreb?; Sveučilište u Zagrebu; odabrana strana sveučilišta - vidi tč.3).
2.3.Izrada popisa stručne literature:
2.3.1.svih knjiga općeg značaja (npr. o građanskom pravu; trgovačkom pravu; upravnom pravu; pravu, organizaciji i financiranju znanstvenoistraživačke djelatnosti itsl.);
2.3.2..knjiga i poglavlja knjiga o problemima projekta, nar. najnovijeg izdanja  knjige Ljerka Abramović i dr. Poslovanje trgovačkih društava od registracije do likvidacije (Zagreb: TEB, 1997).
2.3.3. članaka u knjigama /zbornicima/;
2.3.3.članaka u stručnim časopisima;
2.3.4. tekstova nađenih na www., koji se ne mogu svrstati u 2.3.1.-2.3.4.
2.4. Izrada popisa novinskih članaka (nar. o urbanističkom planu i njegovoj provedbi)
2.5. Kopiranje i umnaženje najvažnijih akata (zakona) i poglavlja priručnika za svakog sudionika projekta.

3. IZRADA PLANA I PROGRAMA "CENTRA ZA POLITČKE STUDIJE"
3.1.Dorada nacrta zadatka (plan treba sadržavati kratku naznaku svrha, glavnih djelatnosti, mogućih i potrebnih sudionika, sredstava i korisnika; program treba biti napravljen u skaldu sa zakonskim zahtjevima te takav da ga je moguće koristiti kao temelj ili prilog elaborata za dobivanje bankarskih kredita i državnih potpora).
3.2.Traženje uzora u sličnim institucijama u Zagrebu, Hrvatskoj i susjednim državama (u tu svrhu treba s www skinuti programe najmanje tri studija politologije, nar. u Beču, Budimpešti, Ljubljani, Pragu, Bradislavi, Sofiji, Bukureštu, Trstu, Milanu, te uz to naći barem jednu visoku školu koja nije sveučilišna te barem jedan studij koji nije sveučilišni nego je stručan i namijenjen bilo pučkom obrazovanju bilo obrazovanju stranačkih aktivista - takve studije i/ili tečajeve vjerojatno imaju velike njemačke političke stranke, koje su u tu svrhu osnovale vlastite zaklade, npr. Konrad-Adenauer-Stiftung, Friedrich-Ebert-Stiftung, Friedrich-Naumann-Stiftung itd., od kojih svaka ima ili je barem donedavno imala svoje predstavništvo u Zagrebu).
3.3.Izrada programa studija škole i programa znanstvenoistraživačke djelatnosti instituta, koji uključuje naročito slijedeće: poslovni prostor (minimalni, koji se sastoji od dva velika stana, svaki veličine oko 120 mč; i optimalni, veća zgrada od nekoliko tisuća mč); opremu (naročito računala i računalne programe, nar. za informacijske baze instituta) i sistematizacije radnih mjesta

4.OSNIVANJE INSTITUTA KAO DIONIČKOG DRUŠTVA
4.1. Izrada osnivačkih akata (statuta, popunjavanje obrasca prijave upis društva u sudski registar i pri Državnom zavodu za statistiku)
4.2. Donošenje odluke o povećanju glavnice društva i stavljanje dodatnih dionica u promet.
4.3. Donošenje onih općih akata koje svako trgovačko društvo mora imati (pravilnik o radnim odnosima??).
4.4. Raspisivanje natječaja za popunu radnih mjesta i zaključivanje ugovora o radu u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

5.OSNIVANJE VISOKE ŠKOLE KAO USTANOVE
5.1 Izrada osnivačkih akata ustanove (akt o osnivanju, statut)
5.2. Raspisivanje natječaja i pokretanje postupka izbora nastavnika.
5.3. Izrada akata potrebnih za dobivanje statusa visoke škole.
5.4. Izrada akata potrebnih za dobivanje potpore ministarstva (fonda) nadležnog za visoko obrazovanje.

6.OSNIVANJE "CENTRA ZA POLITIČKE STUDIJE" KAO ZAJEDNICE INSTITUTA I VISOKE ŠKOLE
Nalaženje zakonskih mogućnosti, izbor jedne od mogućnosti s obrazloženjem, izrada akata "Centra" i akata potrebnih za registraciju "Centra".

7.NALAŽENJE NEKRETNINA
7.1.Nalaženje dva stana u centru Zagreba, svaki veličine 100-150mč
7.1.1.Naći izvore podataka za nalaženje poslovnog prostora, tj. napraviti popis oglasnika, konvencionalnih i www te popis agencija.
7.1.2.Snimati stanje na tržištu sedam dana, svako jutro napisati popis zanimljivih nekretnina, kontaktirati ponuđeče i o svakom kontaktu napraviti zapisnik, pogledati barem deset stanova i o svakom pregledanom stanu napraviti zapisnik, izabrati dva, od kojih je jedan stan takav da je bio u društvenom vlasništvu pa je nosilac stanarskog prava na tom stanu otkupio vlasništvo, a drugi je oduvijek bio samo u privatnom vlasništvu (no mogao je u nekom razdoblju biti nacionaliziran ili konfisciran, no vraćen je vlasniku)
7.1.3.Za svaki izabrani stan u Državnom arhivu grada Zagreba, Opatička ul., naći nacrt zgrade u kojoj se stan nalazi i kopirati ga (ako za zgradu ne postoji nacrt, stan nije prihvatljiv, tražiti ga ponovno).
7.1.4.Za svaki stan dobiti izvod iz katastra u Zavodu za katastar Grada Zagreba, Vukovarska.
7.1.5.Za svaki izabrani stan u Općinskom sudu u Zagrebu / Zemljišnoknjižni ured (zgrada NSK) izvaditi sve papire, tj. izvadak iz zemljišnih knjiga s poviješću i kopiju svih dokumenata iz knjige položenih isprava.
7.1.6.Izraditi nacrt ugovora o kupnji svakoga od stanova i to tako da kupnju svakoga od tih stanova kreditira različita banka.
7.2. Istraživanje mogućnosti da se "Centar" u perspektivi smjesti (zajedno s drugim sličnim institucijama) u sklop zgrada "Vodoopskrbe i odvodnje", Patačićkina ul.1b i sl. u Zagrebu. U tu svrhu:
7.2.1. Kopirati u Dražvnom arhivu grada Zagreba nacrte zgrada ili, ako je preskupo, naći za koje zgrade postoje nacrti.
7.2.2. Za svo zemljište i zgrade dobiti izvode iz katastra.
7.2.2. Za sve zgrade "Vodoopskrbe i odvodnje dobiti izvode iz zemljišnih knjiga s poviješću i kopije svih dokumenata iz knjige položenih isprava.
7.2.3. Naći u službenom listu Grada Zagreba važeći urbanistički plan.
7.2.4.Naći u Gradskom poglavarstvu nacrt Patačićkine
7.2.5. Istražiti u Gradskom poglavarstvu, odnosno gradskoj upravi na koji je način pravno uređena mogućnost gradnje u Patačičkinoj (naročito rasprave koje su vođene u Gradskoj skupštini povodom donošenja urbanističkog plana i sl. tijekom 2003. godine te drugu relevantnu dokumentaciju, nar. stajališta stanara Martićeve i Tomšićeva o najavama da će se u Patačićkinoj postojeće zgrade ukolniti i na njihovom mjestu napraviti višekatni poslovno-stambeni objekt).
7.2.6.Usporediti podatke dobivene u Gradskom poglavarstvu s novinskim zapisima
7.2.7.Istražiti u Gradskom poglavarstvu, odnosno gradskoj upravi koju je dokumentaciju potrebno podnijeti da bi se po iseljenju "Vodoopskrbe i odvodnje" iz Patačićkine u tom prostoru mogao dobiti prostor za "Centar".
7.2.8.Ustanoviti putem Ministarstva financija, Poreska uprava, poreske obveze (koje, pravni temelj, način ustanovljavanja, način podmirivanja, način kontrole podmirivanja obveza).

8.NALAŽENJE OPREME
8.1.Zatražiti, u skladu s važećim propisima, ponude za nabavu računala i računalnih programa
8.2. Izraditi nacrt ugovora o kupnji ili sl. računala i računalninih programa i to tako da nabavu kreditira banka (različita od banaka na čiji se kredit računa pri kupnji stanova).

9.PRIPREME ZA DOBIVANJE BANKOVNIH KREDITA.
zadaci uključeni u zadatke 7.1.6. i 8.2.

10.IZVJEŠTAJ I OCJENA PROVEDBE PROJEKTA
Predsjednik udruge/voditelj projekta. uz pomoć tajnika udruge/projekta, trajno izvješćuje predsjednika nadzornog odbora projekta te voditelja seminara o provedbi projekta te im krajem svibnja podnosi izvještaj o provedbi projekta, uključujući kopiju sve prikupljene, odnosno stvorene dokumentacije i ocjene svakog zadatka i suradnika. U lipnju, voditelj daje kratak izvještaj projekta u cjelini, a svaki suradnik izvještaj o provedbi svojih zadataka.